FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: PRAVA DJETETA (izborni predmet)

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adila Pašalić Kreso

Cilj predmeta:

Ovaj izborni predmet ima za cilj da uvede studente u problematiku prava djeteta koja se tiče svih područja živora, rada i djelovanja djeteta, a koja je najsvebuhvatnije data u Konveciji o pravima djeteta usvojenoj na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija od 20. novembra 1989.godine.

Pored upoznavanja sa odredbama Konvencije cilj ovog izbornog predmeta usmjeren je na izgradnju svijesti o potrebi njihovog poštovanja i uvažavanja kako u zakonima, pravnim aktima, tako i u njihovoj primjeni, kao i veće osjetljivosti za uočavanje i reagiranje na pojave kršenja prava djeteta u svakodnevnom životnim situacijama koje nastaju na relacijama društvo-dijete, škola-dijete, roditelj-dijete, dijete-dijete i sl.

Sadržaj:

Definicija djeteta

pravo na život, opstanak i razvoj siromaštvo
poštivanje mišljenja djeteta: istraživanja o dječjoj participaciji, šta se radi na podizanju svijesti, samostalnosti kod djece i sl.
nediskriminacija - koliko je ovaj princip ugradjen u Ustav i domaće zakone, primjeri iz prakse na uklanjanju pojava diskriminacije po svim osnovama,
siromaštvo i prava djeteta

Građanska prava i slobode:

Ime i državljanstvo (djeca u BiH koja nisu upisana u knjige rođenih ( član 7)
Pristup odgovarajućim informacijama ( član 17)
Zaštita privatnosti ( član 16)

Obitelj i poštovanje prava djeteta:

Djeca lišena porodične sredine (član 20),
Usvajanje (član 21)
Zanemarivanje i zlostavljanje (član 19),
Seksualna eksploatacija i seksualna zloupotreba (član 34)

Osnovna zdravstvena i socijalna zaštita:

a) Zdravstvo i zdravstvene usluge ( član 24)

b) Socijalna zaštita i kapaciteti službi za brigu o djeci ( član 26)

c) Djeca ometena u razvoju ( član 23 ) – broj djece po grupama oštećenja, njihovo obrazovanje, zdravstvena , socijalna zaštita i rehabilitacija,

Obrazovanje, slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti

a) Obrazovanje, uključujući stručno obrazovanje i usmjeravanje ( član 28)

b) Ciljevi obrazovanja ( član 29)

c) Odmor, rekreacija i kulturne aktivnosti ( član 31 )

Literatura:

Konvencija UN o pravima djeteta, UNICEF (bez godine izdavanja)
Lihić, E.: Početnica za učenje o dječijim pravima, »Naša djeca« Sarajevo, 1994.
Više autora: Demokratija i ljudska prava, USAID office, Tuzla
Slapšak, S.: Dječija Prava, CIVIK LINK, Ljubljana, 1995.
Danesh, H.B.: Koraci ka miru, EFP, International press, 2004.

Zadaci studenata u okviru ovog izbornog predmeta su da timski rade na istraživanju pojedinih pitanja i problema koje sami odaberu i definiraju pred cijelom grupom, a u saglasnosti sa nastavnikom. Grupno istraživanje treba da obuhvati što veći broj raznovrsnih izvora informacija, da koristi kako kvantitativne tako i kvalitativne podatke, da formira portfolio, da interpretira rezultate i prezentira ih pred ostalim studentima, na što kreativniji i što ilustrativnji način, da otvori neka bitna pitanja i probleme koji nisu u saglasnosti sa Konvencijom, da predlaže ili iznalazi rješenja. Da proučavaju literaturu.

Završni ispit je pismeni i sastoji se od testa znanja i niza zadataka za rješavanje problema.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: Informatika u pedagogiji

Odgovorni nastavnik: prof. dr.Lidija Pehar/ ass. Amila Sarić

Cilj predmeta:

Cilj predmeta informatika u pedagogiji je prezentiranje temeljnih informatičkih znanja vezanih za računare, softver (sistemski i aplikativni), informacione sisteme, komunikacije, baze podataka, te primjena računara u nastavi, učenju i drugim obrazovnim aktivnostima. Studenti treba da prihvate i razumiju važnosti informacija i informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje obrazovnog sistema, kao i da se osposobe za samostalan rad u osnovnim programskim paketima (Microsoft Office) i WEB tehnologijama. Krajnji cilj je ohrabrivanje studenata da daju vlastiti doprinos u istraživanju novih mogućnosti i primjeni informatike u obrazovanju.

Sadržaj: Definicija informatike; Pojam računarskih i informacionih sistema; Osnovni pojmovi u informatici; Pojam informacije, podatka, komunikacionog procesa; Pojam algoritma; Osnovne komponente savremenog računara - opšti pristup; Pojam hardware i software; Razvoj savremenih računara (generacije računara); Primjene računara sa posebnim osvrtom na primjene u oblasti pedagogiji; Pojam računarske pismenosti; Principi rada savremenog računara (Von-Neumanov-og tipa); Ulazne jedinice; Izlazne jedinice; Centralna jedinica: Procesor, Memorija; Podjela računara po raznim osnovama; Mikroračunari; Miniračunari; Analogni i digitalni računari; Tehničke i matematičko-logičke osnove hardware-a; Načini predstavljanja podataka u računaru; Brojni sistemi; Pojam software; Sistemski i aplikativni software; Pregled programskih jezika kroz generacije; Rješavanje problema uz pomoć računara; Definisanje problema; Algoritam; Organigram - dijagram toka; Program; Područja primjene računara u pedagogiji; Mjesto računara medju savremenim nastavnim medijima; Kompjuter u svim etapama nastave; Kompjuter u nekim etapama nastave; Računari u obrazovanju; Pregled etapa u primjeni računara u obrazovanju; Pojam i definicija obrazovnog računarskog softvera; Klasifikacija ORS-a; Mjesto računara medju savremenim nastavnim medijima; Internet i obrazovanje; Pojam interneta; Internet u obrazovanju; Učenje na daljinu; Virtuelna realnost

Literatura: Informatika za korisnike personalnih kompjutera - Zlatko Lagumdžija, 1999.

Priručnik za korisnike personalnih kompjutera - Zlatko Lagumdžija, 1999.

Informatika u pedagogiji – Amila Sarić, interna skripta, 2001

Ispitne obaveze: Predavanja i vježbe su obavezni. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita polaže se u vidu testa a usmeni dio ispita uključuje praktični rad na računaru.

Naziv kolegija: UVOD U PEDAGOGIJU (Uvod u znanost o odgoju)

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. sc. Milenko Brkić

Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama pedagogijske znanosti. Srediti i kritički promisliti pojedinačna znanja. Stečeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s odgojem, na organiziran način, sučeliti sa širinom pedagogijske teorije i time studente uvesti u sustav pedagogijske znanosti

- Pedagogija – znanost o odgoju

o Temeljne odrednice i nejasnoće;

o Prve refleksije i povijesni razvitak;

o Jedinstvo i raznolikost znanosti o odgoju;

o Odnos prema drugim znanostima;

o Znanost o odgoju kao normativna disciplina;

o Znanost o odgoju kao empirijska znanost o ponašanju;

o Znanost o odgoju kao hermeneutička disciplina;

o Znanost o odgoju na osnovi teorije sustava;

o Metode znanosti o odgoju;

- Odgoj i obrazovanje

o Što je odgoj;

o Zašto je čovjek upućen na odgoj;

o Moć i granice odgoja;

o Odgoj-ciljevi, norme, vrijednosti;

o Odgojna područja;

o Područja realizacije;

o Teorije o odgojnom procesu;

o Što je obrazovanje;

o Obrazovanje i učenje;

o Obrazovanje i škola;

- Suvremeni zahtjevi znanosti o odgoju

o Aktualni zahtjevi teorije i prakse;

o Znanstveno-teorijske rasprave;

o Obrisi modernog odgoja i obrazovanja;

o Pluralizam i interkulturalizam;

o Suvremeni pravci i pokreti;

o Reforme odgojnog i školskog sustava;

o Alternativne škole;

o Odgojno-obrazovni sustav budućnosti;

Temeljna literatura:

Giesecke, H., Uvod u pedagogiju, Educa , Zagreb, 1993.

Gudjons, H., Pedagogija, Educa, Zagreb, 1994.

Konig, E. – Zedler, P.: Teorije znanosti o odgoju, Educa, Zagreb, 2000.

Mialaret, G., Uvod u edukacijske znanosti, Školske novine, Zagreb, 1989.

Vukasović, A., Pedagogija, Alfa d.d. i Hrvatski katolički zbor «MI», Zagreb,

Ispitne obveze:

Ispit se polaže nakon drugog semestra, pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita je eliminatoran Student je dužan pročitati i konceptirati najmanje pet knjiga iz proširene literature i najmanje pet članaka iz stručnih časopisa i koncepte prije ispita obraniti.

Student je također dužan, prije izlaska na ispit, obaviti u okviru vježbi pedagošku praksu i ako se opredijeli, izraditi i obraniti seminarski rad.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: OBITELJSKA/PORODIČNA PEDAGOGIJA

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adila Pašalić Kreso

Cilj predmeta:Upoznavanjem studenata s najnovijim naučnim saznanjima i stavovima u oblasti obiteljske/porodične pedagogije, osposobiti ih da djeluju u više pravaca:

- da kroz različite aktivnosti sa mladima prate i procjenjuju njihove obiteljske situacije, i da u skladu s tim organiziraju vlastiti odgojno-obrazovni rad;

- da kao stručnjaci pomažu roditeljima svojih učenika u kvalitetnijem organiziranju i prakticiranju obiteljskog odgoja;

- da uspješno organiziraju savjetodavni rad s roditeljima, djecom, kao i sa obiteljima u cjelini, posebno kod određenih poremećaja u obiteljskom odgoju;

- da uspješno primjenjuju metodologiju istraživanja obitelji i obiteljskog odgoja te da daju svoj doprinos u obogaćivanju ove znanstvene pedagoške discipline.

Sadržaj:

· Nastanak i razvoj obitelji i njene osnovne faze transformiranja;

· Sistemski pristup i razumijevanje obitelji;

· Brak, roditeljstvo, obitelj; životni ciklus obitelji; morfostaze i morfogeneze obitelji;

· Obitelj u eko-okruženju;

· Psihodinamika obitelji i odgoj; obitelj prokrecije i obitelj orijentacije;

· Značaj ranog iskustva i zadovoljavanja potreba u razvoju ličnosti;

· Uloga majke u odgoju (rani attachment);

· Uloga oca u odgoju;

· Uticaj braće i sestara u odgoju u obitelji;

· Intraobiteljska odgojna atmosfera, komunikacija i odgojni stilovi;

· Sociopatologija i psihopatologija obitelji; funkcionalne i disfunkcionalne obitelji;

· Savjetodavni rad namjenjen unapređivanju obiteljskih odnosa i odgoja djece;

· Uključivanje obitelji u aktivnosti odgojne ustanove ili škole;

· Mogućnosti razvoja partnerstva obitelji i škole;

· Modeli Joyce Epstein u građenju partnerstva obitelji i škole

· Obiteljska pedagogija kao pedagoška naučna disciplina, njeni ciljevi, zadaci i značaj

· Metodologija istraživanja obitelji i obiteljskog odgoja

Literatura:

1. Pašalić-Kreso, A: KOORDINATE OBITELJSKOG ODGOJA, Sarajevo, Jež, 2004.

2. Stevanović, M.: OBITELJSKA PEDAGOGIJA, Tonimir, Varaždinske Toplice, 2000.

3. Covey, S.R.: 7 NAVIKA USPJEŠNIH OBITELJI, Mozaik knjiga, Zagreb 1998.

4. Gordon, Tomas: UMEĆE RODITELJSTVA, Kako podizati odgovornu decu, Kreativni centar, Beograd 1997.

5. Ekermen, N.: PSIHODINAMIKA PORODIČNOG ŽIVOTA, Grafički zavod, Titograd, 1966.

Ispitne obaveze:

· Završni ispit je pismeni i usmeni. Pismeni dio ispita je eliminatoran. Nakon prvog semestra studenti imaju parcijalni ispit.

· Prisustvo nastavi je obavezno (najmanje 80%). U toku nastave studenti prikupljaju podatke, vrše posmatranja, pišu kratke eseje i zabilješke, intervjuišu, u cilju formiranja stručnog PORTFOLIJ-a iz Obiteljske pedagogije.

· Svaki student je dužan da pripremi po jedno saopštenje o nekoj od tema koje su obuhvaćene programom, a po dogovoru sa nastavnikom, i da ga izloži pred drugim kolegama na časovima vježbi i seminara.

· Pored obavezne literature student je dužan za završni ispit proučiti i napraviti zabilješke iz najmanje tri knjige sa spiska proširene literature.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Nastavni predmet: Predškolska pedagogija

Odgovorni nastavnik: Prof.dr.Lidija Pehar, redovni profesor

Cilj izučavanja predmeta:

Upoznati studente sa predmetom izučavanja predškolske pedagogije, problemima koji se javljaju u ovom području i tendencijama za poboljšanje kvalitete života djece predškolske dobi, te osposobiti studente da kompetentno istražuju, raspravljaju i rješavaju probleme unutar područja predškolske pedagogije.

Sadržaj programa:

1. Evolucija ideje predškolskog odgoja

2. Predškolska pedagogija kao znanost

3. Organizacija života i rada predškolskih institucija

4. Odgajatelj u predškolskim institucijama

5. Tjelesni razvoj djeteta predškolskog uzrasta

6. Emocionalni razvoj djeteta predškolskog uzrasta

7. Socijalni razvoj djeteta predškolskog uzrasta

8. Mozak – čudesni organ

9. Intelektualni razvoj djeteta predškolskog uzrasta

10. Razvoj govora djeteta predškolskog uzrasta

11. Razvoj mašte i kreativnost kod djece

12. Dječji crtež

13. Igra i igračke

14. Razvojni problemi predškolske djece

15. Reforma osnovnog obrazovanja

Literatura:

1. Pehar-Zvačko, L: “ODUZETO DJETINJSTVO”; Zenica; 2000.god.

2. Mitrović, D: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”; Sarajevo, 1980.god.

3. Kamenov E: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”knjiga druga; Beograd, 1999.god.

4. Philips, S: “MONTESSORI PRIPREMA ZA ŽIVOT, ODGOJ NEOVISNOSTI i ODGOVORNOSTI”; Zagreb, 1999.god.

5. Reforma obrazovanja

Verifikacija rada studenata:

Rad studenata će biti kontinuirano praćen putem eseja i pismene provjere znanja. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio je eliminatoran.

Filozofski fakultet u Sarajevu

Odsjek za pedagogiju

Naziv predmeta: Povijest/historija pedagogije i školstva

Odgovorni nastavnik: prof.dr.Mladen Bevanda

Cilj predmeta:

Upoznati studente s razvitkom starih civilizacija, antike, srednjeg vijeka do naših dana

- cilj je upoznati ih s istaknutim pedagozima, znanstvenicima na polju školstva, odoja i obrazovanja

- prikazat će se brojna stajališta, ideje, smjerovi, škole, reformski pokreti, kao i društveni, socijalni, kulturni uvjeti u kojima su stvarana pedagoška djela, ideje, uvjeti u kojima su djelovali pojedini istaknuti pedagozi.

- Studenti će upoznati i pedagošku, školsku, odgojno-obrazovnu stvarnost u Bosni i Hercegovini u svim razdobljima njene povijesti;

- Upoznat će pedagošku baštinu i glavne zaslužnike na polju prosvjete i kulture, odgoja i obrazovanja.

- Jedan od ciljeva je i osposobljavanje studenata za uspješnu primjenu metodologije u istraživanju povijesti pedagogije i školstva.

Sadržaj:

- predmet i zadaci pedagogije, vrste izvora za njeno istraživanje, proučavanje

- odgoj i obrazovanje u najstarijim civilizacijama

- odnos prema odgoju i obrazovanju u antici, srednjem vijeku, tijekom humanizma i renesanse, prosvjetiteljstva, u 19. i 20. stoljeću

- glavne pedagoške ideje i najzaslužniji predstavnici u pojedinim razdobljima

- židovstvo, kršćanstvo, islam i doprinos razvitku odgoja i obrazovanja, stvaranju školske infrastrukture

- pojava gradskih škola i fakulteta u Europi, te školstvo u svijetu

- školstvo i pismenost u srednjovjekovnoj Bosni

- Školstvo u Osmanskom razdoblju, tijekom Austro-Ugarske, Kraljevini Jugoslavije nakon 1945 god. Do danas

- Konfesionalne i javne škole u Bosni i Hercegovini

- Pedagoški listovi, časopisi, zakoni o školstvu u BiH

- Glavni zaslužnici na polju odgoja i obrazovanja u BiH u svim razdobljima njene povijesti

- Školski zavodi, reforme školstva, glavne pedagoške ideje i značajke pedagogije i školstva tijekom povijesti u BiH

- Otvaranje viših, visokih škola i fakulteta u BiH, kao i univerziteta i drugih znanstvenih ustanova

- Istaknuti pedagoški pisci u BiH

- Otvaranje Odsjeka za pedagogiju

Literatura:

- Pisana riječ u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918.god. «Veselin Masleša», Sarajevo, 1982

- Kulturna historija Bosne i Hercegovine, «Veselin Masleša», 1984, drugo prerađeno i dopunjeno izdanje

- Dr.Leon Žlebnik: «Opća historija školstva i pedagoških ideja», Naučna knjiga, Beograd, 1970

- Mladen Bevanda: «Pedagoška misao u Bosni i Hercegovini od 1918-1941.god.», Dom štampe d.d. Zenica, 2001.

- Mate Zaninović: Opća povijest pedagogije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

- Eduard Kale: Povijest civilizacija, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Obveze studenata:

- ispit se polaže pismeno i usmeno, a pismeni je eliminatoran

- student je dužan pročitati najmanje pet knjiga sa spiska proširene literature i napraviti koncept o pročitanim knjigama

- svaki je student dužan pripremiti saopćenje o nekoj od tema iz programa što će onda usmeno predočiti-izložiti na vježbama, odnosno seminarskoj nastavi.

- Studenti će posjetiti kulturne, znanstvene, školske znamenitosti u gradu (Zemaljski muzej, Arhiv BiH, galeriju, Vijećnicu, biblioteke, pojedine škole i fakultete) i o tome napraviti bilješku.

Predmet	STATISTIKA U PEDAGOGIJI
Realizator programa	Mr. Azra Jajatović
Cilj predmeta	- upoznavanje studenata sa osnovnim metodama deskriptivne statistike i statistike zaključivanja. - osposobljavanje studenata za izbor i primjenu tih metoda u pedagoškoj praksi i znanstvenom radu. - aktivno usvajanje programskih sadržaja, razumijevanje statističkih postupaka i usvajanje statističkog načina mišljenja.
Sadržaj	Predmet pedagoške statistike; mjerenje i mjerne ljestvice; osnovni pojmovi vjerovatnosti; mjere centralne tendencije; mjere varijabiliteta; grafičko prikazivanje rezultata; normalna raspodjela; položaj pojedinog rezultata u grupi; mjere korelacije; populacija i uzorak; osnovni principi uzimanja uzoraka i veličina uzorka; pouzdanost statističkih mjera; parametrijski statistički testovi; neparametrijski statistički testovi - hi kvadrat test; neki drugi neparametrijski testovi.
Literatura	1. Petz, B. Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. 2. Mužić, V. Metotologija pedagoškog istraživanja, Svjetlost, Sarajevo, 1982. 3,. Guilford, J. P. Osnove psihološke i pedagoške statistike, savremena administracija, Beograd 1968. 4. Dragičević, Č. Tenjović, L. Statistika za psihologe sa priručnikom za vežbe, Savez društava psihologa Srbije, Bograd, 1997. 5. Brkić, M. Kundačina, M. Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanju, Jela educa, Mostar - Sarajevo, 2003.
Ispitne obaveze	Završni ispit - pismeni i usmeni

KOLEGIJ OBAVEZNI PREDMETI

Naziv predmeta: PEDAGOŠKA METODOLOGIJA

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Mujo Slatina

E – mail: slatinam@bih.net.ba

Cilj nastave

Cilj ovog nastavnog predmeta je da se studenti osposobe za samostalno proučavanje pedagoških pojava. Zato je neophodno uvođenje studenata u razumijevanje kvantitativnih i kvalitativnih pristupa istraživanju pedagoških pojava i razvoj njihove kritičnosti prema odgojno-obrazovnoj datosti kao ishodištu za promišljanje akcija i kontinuiranog traganja za novim, kvalitetnijim rješenjima te ih osposobiti za korištenje metoda pedagoškog istraživanja, postupaka prikupljanja, sređivanja, obrade i interpretacije znanstvenih podataka, činjenica i informacija o odgoju i obrzovanju. Također je neophodno osposobiti studenta za sudjelovanje u istraživačkim timovima te za samostalno istraživanje složenih odgojnih fenomena u radu s djecom i odraslima. Da bi diplomirni pedagozi kompetentno propitivali aktualna postignuća putem korištenja suvremenih spoznaja iz pedagoške metodologije, neophodno je razviti njihove sposobnosti i vještine konstruiranja različitih mjernih instrumenata.

Programski sadržaj

Epistemološke osnove pedagogijskih istraživanja (sistematičnost, objektivnost, preciznost, provjerljivost, teorija, zakon, objašnjenje, razumijevanje); Paradigme pedagoških istraživanja; Vrste pedagoškog istraživanja (kvantitativna, kvalitativna, primijenjena, razvojna, akcijska); Sličnosti i razlike eksperimentalnih i neeksperimentalnih istraživanja u odgoju i obrazovanju; Pojam varijabli, indikatori i problemi operacionalizacije u pedagoškim istraživanjima; Transverzalni i longitudinalni, nomotetički i idiografski pristup istraživanju odgoja i obrazovanja; Etape pedagoškog istraživanja; Značaj i smisao mjerenja i vrednovanja u odgoju, obrazovanju i nastavi; Principi i opseg ispitivanja, istraživanja i mjerenja; Metode u pedagoškim istraživanjima; Postupci, tehnike i instrumenti prikupljanja podataka; Primjena statističkih postupaka u pedagoškom istraživanju; Konstrukcija mjernih instrumenata (test postignuća, skala, skaler, ček-lista, upitnik); Uzorci i postupci uzorkovanja; Metod prezentiranja naučnih rezultata (sređivnje, obrada, analiza, interpretacija podataka, izvođenje zaključka i primjena rezultata istraživanja); Izrada idejnog projekta; Svojstva istraživača (principi etičnosti, dobrovoljnosti i komplementarnosti u pedagoškom istrazivanju); Određivanje pedagoške metodologije i njenog odnosa prema srodnim disciplinama.

Literatura

1. Bogdan, R., Biklen, S.K. (1992), Qualitative Research for Education, Allyn an Bacon, Boston.

2. Filipović, M. (2004), Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Sarajevo, »Svjetlost«.

3. Gačić, M. (2001), Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb.

4. Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja, Zagreb, Jastrebarsko: Naklada Slap

5. Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja, Zagreb, »Eduka«.

Obaveze sudenata

U toku procesa nastave kontinuirano se prati rad i napredovanje studenata i to kroz konsultacije, mentorski rad, problemska pitanja, samostalna izlaganja, vježbanja, kolokvij i pismene i usmene oblike provjeravanja i ispitivanja. Studenti, uz sudjelovanje na predavanjima i vježbama, provode mini akcijsko istraživanje. Izrada idejnog projekta. Izrada jednog mjernog instrumenta.

Dr. Dževdeta Ajanović, redovni profesor

Odsjek za pedagogiju

Nastavni predmet: Opća pedagogija

Broj sati sedmično: 2+1+2

Cilj izučavanja predmeta

Sticanje znanja o pedagogiji kao znanosti, njetinom predmetu i području izučavanja, metodama, kao i ostalim zahtjevima općepedagogijskih temeljnih znanja i problema kojima se bavi.

U okviru nastavnih sadržaja studenti će se osposobiti za kritičku provjeru u racionalnom diskursu, te poticanje na rješavanje otvorenih i/ili kontraverznih pitanja opće pedagogije.

Nastavne teme

1. Temeljno znanje pedagogije

2. Podjela znanosti o odgoju

3. Pravci znanosti o odgoju

4. Potreba za odgojem

5. Metode znanosti o odgoju

6. Teorijska polazišta u odgojnom procesu

7. Strukturni modeli odgoja i aktuelna pitanja

8. Odgoj i socijalizacija

9. Suvremeni zahtjevi odgoju

Literatura

1. Osnove suvremene pedagogije, HKPZ, Zagreb, 1999.

2. Slatina, Mujo: Nastavni metod, Filozofski fakultet, Sarajevo, 1998.

3. Konig, E. i Zedler, P.: Teorije znanosti o odgoju, Educa, Zagreb, 2001.

4. Pranjić, M.: Religijska pedagogija, KSC, Zagreb, 1996.

Obaveze studenata:

Studenti se vrednuju u toku godine i samoprocjenjuju svoj rad zajedno sa nastavnikom. Student je dužan položiti kolokvij prije izlaska na ispit. Ispit se polaže pismeno i usmeno na kraju semestra.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Nastavni predmet: Specijalna pedagogija

Odgovorni nastavnik: Prof.dr.Lidija Pehar, redovni profesor

Cilj izučavanja nastave:

Upoznati studente sa predmetom izučavanja specijalne pedagogije, problemima koji se javljaju u ovom području, tendencijama za poboljšanje kvalitete života djece s posebnim potrebama, te osposobiti studente za kompetentno istraživanje, razmatranje i rješavanje problema u području specijalne pedagogije.

Sadržaj programa:

Povijesni razvoj specijalne pedagogije
Karakteristike specijalnog odgoja
Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji
Mozak – najznačajniji organ u ljudskom tijelu
Djeca s posebnim potrebama
Upoznavanje specifičnosti pojedinih teškoća i iznatprosječnih sposobnosti
Opservacija djece s teškoćama u razvoju
Odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama
Inkluzija u obrazovanju
Rad pojedinih specijalnih ustanova («Vladimir Nazor», «Mjedenica» i sl.)

Literatura:

1. BIONDIĆ, I. (1993); Integrativna pedagogija : Odgoj djece s posebnim potrebama; Zagreb: Školske novine

2. MUSTAĆ, V. & VICIĆ, M. (1996); Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi : Priručnik za prosvjetne djelatnike; Zagreb: Školska knjiga

3. PEHAR-ZVAČKO, L. (2000); Oduzeto djetinjstvo; Zenica: Dom štampe

4. WINKEL, R. (1996); Djeca koju je teško odgajati; Zagreb, Educa

5. ZBORNIK RADOVA (2003); Inkluzija u školstvu; Sarajevo: TEPD i Filozofski fakultet - Odsjek za pedagogiju

Verifikacija rada studenata:

Rad studenata će biti kontinuirano praćen putem eseja i pismene provjere znanja. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio je eliminatoran.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: Didaktika

Odgovorni nastavnik: Prof. dr Hašim Muminović

Cilj predmeta: Proučavanje i istaživanje fundamentalnih problema didaktičke teorije i odgojno-obrazovne prakse. Studente treba upoznati sa savremenim tokovima i dostignućima u didaktičkoj teoriji i nastavnoj praksi i omogućiti im valjano primanje i shvatanje didaktičkih spoznaja kako bi mogli kompetentno sudjelovati u rješavanju teorijskih i praktičnih problem iz ove oblasti.Osnovni zadaci su:

- temeljito ovladavanje fundamentalnim sadžajima didaktike,

- osposobljavanje za uočavanje i procjenjivanje didaktičkih problema,

- ovladavanje tehnikama i instrumentima značajnim za učenje i poučavanje,

- osposobljavanje za čitanje naučnih i stručnih tekstova,

- permanentno praćenje didaktičke teorije,

- praćenje i istraživanje didaktičkih problema u neposrednoj praksi,

- bavljenje naučno - stručnim radom.

Sadržaj predmeta:

1. DIDAKTIKA U SISTEMU NAUČNIH DISCIPLINA I UMJETNIČKIH

PODRUČJA

2. DIDAKTIČKE TEORIJE

3. NASTAVNI PROCES

4. DIDAKTIČKI SISTEMI

5. UČENJE I POUČAVANJE U NASTAVI

6. ORGANIZACIJA I REALIZACIJA UČENJA I POUČAVANJA

7. METODE NASTAVNOG RADA

8. ZAKONITOSTI, ZAKONI, PRINCIPI I PRAVILA NASTAVNOG RADA

9. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

10. KOMUNIKACIJE U NASTAVI

11. METODOLOGIJA DIDAKTIČKOG ISTRAŽIVANJA

Literatura:

1.Udžbenici didaktike: Filipović, N. (1978), Matijević,M. Bognar, L. (2002); Vilotijević,M. (1999)

2. Marsh,J.C. : Kurikulum, Educa, Zagreb,1994.

3. Kiryacou, K. : Temeljna nastavna umjeća,Educa, Zagreb,1995.

4. Klafki, W. i drugi : Didaktičke teorije, Educa, Zagreb,1994.

5. Grgin,T. : Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Ispitne obaveze:

Evaluacija će se vršiti permanentno usmeno i pismeno. Pismeni dio je eliminatoran. Ocjenjivaće se različiti pismeni zadaci putem eseja, prikaza, projekta, testova .. usmena izlaganja (učeće u raspravama, prezentacije, predavanja..). Prisustvo studenata je obavezno (najmanje 80%).

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Adila Pašalić Kreso

Cilj predmeta: Upoznati studente sa savremenim kretanjima, problemima i stremljenjima u oblasti odgoja, obrazovanja i školstva u svijetu. Studente kroz ovu nastavu treba osposobiti da djeluju u više pravaca:

· da budu osposobljeni za komparativno pristupanje pitanjima odgoja i obrazovanja, kroz razvijanje kritičkog i analitičkog mišljenja, te za stvaranja vlastitih sinteza

· da budu sposobni da rješavaju osnovna teorijsko-metodološka pitanja komparativne pedagogije i da budu svjesni izuzetne metodološke složenosti komparativne pedagogije

· da razumiju savremene odgojne tendencije u obrazovanju i školovanju uočavajući njihovu univerzalnost i globalnost (prava djeteta, tolerancija, odgoj za mir, ravnopravnost polova, zaštita zdravlja, zaštita okoline i sl), na jednoj strani, kao i njihove specifičnosti (siromaštvo, ratovi, neravnopravnosti i sl).

Sadržaj:

· Univerzalni procesi u svjetskim obrazovnim i školskim sistemima;

· Razvoj predškolskog odgoja u Evropi i kod nas;

· Aktuelna kretanja i karakteristike osnovnog - obaveznog (temeljnog) obrazovanja;

· Karakteristike savremenog obrazovanja srednjeg stupnja i tendencije daljeg razvoja;

· Osnovni pravci reformiranja visokog obrazovanja u svijetu i u Evropi (Bolonja dekl.)

· Povratnici u obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih u svijetu;

· Obrazovanje i formiranje odgajatelja - nastavnika;

· Evropska i svjetska iskustva u financiranju i upravljanju obrazovanjem;

· Filozofske osnove i teorije obrazovanja u savremenim obrazovnim i školskim sistemima;

· Specificnosti školskih sistema u pojedinim kulturama i tradicijama. Obrazovna kultura razvijenih zemalja, zemlja trećeg svijeta i nejnerazvijenijih zemalja;

· Komparativna pedagogija u sistemu pedagoških naučnih disciplina- komparativna, internacionalna ili globalna pedagogija;

· Historijski razvoj komparativne pedagogije;

· Međinarodne organizacije i njihovo učešće u komparativnim studijama (Unesco, Unicef, Savjet Evrope, BIE, OECD, i dr.). Udruženja komparativista;

· Aktuelna pitanja u komparativnoj pedagogiji i predviđanja daljeg razvoja ove pedagoške discipline;

· Tendencije i nastojanja da se konstituišu jedinstvene osnove obrazovnih programa za 21.stoljeće;

Literatura:

1. Više autora: ŠKOLSTVO U SVIJETU; HPKZ; Zagreb, 1993.

2. Više autora: EUROPSKA ORIJENTACIJA HRVATSKOG ŠKOLSTVA, 1995.

3. Delors,J. ur. UČENJE BLAGO U NAMA, Educa, Zagreb 1998. (do pet glavnih bibliografskih jedinica)

4. Edgar Morin: ODGOJ ZA BUDUĆNOST, Sedam temeljnih spoznaja u odgoju za budućnost, educa, Zagreb, 2002.

5. Herrera A. & Mandić P.: OBRAZOVANJE ZA XXI STOLJEĆE, Svjetlost - Sarajevo i Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva, Beograd 1989.

Ispitne obaveze:

· Završni ispit je pismeni i usmeni. Pismeni dio ispita je eliminatoran. Nakon prvog semestra studenti imaju parcijalni ispit.

· Prisustvo nastavi je obavezno (najmanje 80%). U toku nastave svaki student će imati obavezu da se detaljno upozna sa najmanje četri školska sistema (prvenstvo evropska). Studenti u toku nastave prikupljaju podatke, vrše posmatranja, pišu kratke eseje i zabilješke, intervjuišu i sl. u cilju formiranja stručnog PORTFOLIJ-a iz Komparativne pedagogije.

· Pored obavezne literature student je dužan za završni ispit proučiti i napraviti zabilješke iz najmanje tri knjige sa spiska proširene literature.

KOLEGIJ OBAVEZNI PREDMETI

Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA ODGOJA

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Mujo Slatina

E – mail: slatinam@bih.net.ba

Cilj nastave

Osnovni cilj nastave je da studentima omogući lakši i brži uvid u višedisciplinarni i interdisciplinarni pristup proučavanja odgoja i da ih uvede u teorijski i analitički prostor sociologije odgoja. U procesu interaktivnog učenja/poučavnja studenti će analizirati najnovije znanstvene spoznaje odgoja i biti osposobljavani za primjenu tih znanja u praksi kako bi mogli postaviti dijagnozu problema i u skladu s tim rješavati iste. Oni će sagledavati važnost sociologije odgoja za razvoj ličnosti i društva i biti osposobljavani da identificiraju i razumiju procese konfluentnog obrazovanja. Ovo uključuje i razvoj osjetljivosti i tolerancije prema različitim odgojnim konceptima i rezultatima koji su društveno uvjetovani. Nastava će dakle biti u funkciji obrazovanja/formiranja sposobnosti i umijeća pedagoškog djelovanja za »društvo koje uči«.

Programski sadržaj

Čovjek i odgoj; Društvo i fenomen odgoja; Sistem vrijednosti i učenje kulture kao problem Sociologije odgoja; Procesi konfluentnog obrazovanja u duštvenoj zajednici; Društvena i historijska aktuelnost interkulturalnog odgoja i neka pitanja etnopedagogoije (narodne umotvorine, običaji i navike - poučne priče, pjesme, uspavanke, sklapanje braka, svadbeni običaji, propisi u trudnoći, dojenje, navikavanje na hranu i higijenu); Međukulturalna pedagogija, psihologija i atropologija i Sociologiji odgoja; Škola kao sociokulturni sistem (skriveni kurikulum, rituali, uloge, odnosi.); »Paralelna škola« (radio, TV, film, štampa, knjige); Socio-kulturna dimenzija igre i igranja; Religija i religijski odgoj; Demokracija i građanski odgoj (obrazovanje za ljudska prava, obrazovanje za mir, ekološko obrazovanje, obrazovanje za socijalnu pravdu); Proces profesionalizacije nasatvnog poziv; Nastanak i razvoj Sociologije odgoja; Sociološki relevantni teorijski pristupi odgoju; Višedisciplinarni i interdisciplinarni pristup proučavanju odgoja; Teorijski i analitički prostor Sociologije odgoja; Metodološke specifičnosti Sociologije odgoja.

Literatura

Canvez, P.( 1999), Odgojiti građanina, »Durieux«, Zagreb, »Educa«.
Dryden G. I Vos, J. (2001), Revolucija u učenju, Zagreb.
Konig / Zedler, (2001), Teorije znanosti o odgoju, Zagreb, »Educa«.
Lesourne, J.( 1993), Obrazovanje i društvo, Zagreb.
Slatina, M. (2005), Od individue do ličnosti – Uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, »Dom štampe«.
Mougniotte, A.( 1995), Odgajati za demokraciju, »Educa«, Zagreb.

Obaveze studenta

Studenti su obavezni analizirati djela iz navedene literature i sačiniti izvode u vidu anotacija, rezimea, sažetaka ili kritičkih opservacija. Po vlastitom izboru analizirati 3 rada iz časopisa (jedan iz stranih časopisa). U procesu nastave prezentirati jedan od pročitanih tekstova. U toku semestra kontinuirano se prati rad i napredovanje studenata i to kroz konsultacije, mentorski rad, problemska pitanja, samostalna izlaganja, vježbanja, izradu seminarskog rada, kolokvij, pismene i usmene oblike provjeravanja i ispitivanja. Samostalne aktivnosti se boduju. U toku petogr i šestog semestra student može sakupiti odgovarajući broj bodova koji se uzimaju u obzir pri donošenju konačne ocjene.

U toku godine, na satima predavanja i vježbi, studenti se upoznaju s novo-pojavljenim naslovima koji su značajni za predmet Sociologija odgoja.

KOLEGIJ IZBORNI PREDMETI

Naziv predmeta: PEDAGOŠKA KOMUNIKOLOGIJA

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Mujo Slatina

E – mail: slatinam@bih.net.ba

Cilj nastave

Osnovni cilj ove naučne discipline je uvesti studente u područje komunikacijskih procesa i odnosa te im razviti sposobnost komunciranja i komunikativnog djelovanja. Zato je neophodno da student sagledava važnosti komunikativnog djelovanja u procesu odgoja i obrazovanja i da interpersonalno komuniciranje shvati kao razvojni pedagoški proces.

Programski sadržaj

Osnovni komunikološki pojmovi; Informacija i značenje; Oblikovanje poruka; Unutarnja i vanjska pravila komuniciranja; Kognitivne i bihevioralne vještine komuniciranja; Komunikacijska kompetencija; Interakcija, komunikacija i kooperacija; Konverzacija i persuazija;. Sposobnosti, umijeća i vještine pedagoškog komunikativnog djelovanja; Verbalno i neverbalno komuniciranje; Interpersonalno i intrapersonalno komuniciranje; Uočavanje veze između emocija i razvoja sposobnosti komuniciranja; Razvoj osjetljivosti i tolerancije prema različitim komunikativnim izvorima; Razvoj osjetljivosti za standarde i pravila komuniciranja; Mijenjanje osjećanja i raspoloženja u procesu komuniciranja i otklon smetnji uspješnog komunikativnog djelovanja; Stilovi komunikativnog djelovanja; Upravljanje komunikacijskim procesom.

Literatura

1. Brajša, P. (1994), Pedagoška komunikologija, (2. prošireno izdanje), Zagreb, »Školske novine«

2. Salovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – Pedagoške implikacije, Zagreb, »Educa«.

3. Kathleen K. Reardon (1998), Interpersonalna komunikacija, »Alinea«, Zagreb.

4. Lilian G. Katz, i D. McClellan (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Zagreb.

5. Neill, S. (1994), Neverbalna komunikacija, Zagreb, »Educa«.

Obaveze sudenata

U toku godine, na satima predavanja i vježbi, studenti se upoznaju s novo-pojavljenim naslovima koji su značajni za predmet Pedagoška komunikologija.

Dr. Dževdeta Ajanović, redovni profesor

Odsjek za pedagogiju

Nastavni predmet: Školska pedagogija

Broj sati sedmično: 2+2

Cilj izučavanja predmeta

Uvesti studente u poznavanje školske pedagogije, njenim predmetom i područjem izučavanja, teorijom i praksom školskog odgoja u cjelini, praktičnim produbljivanjem brojnih znanstveno-teorijskih i praktičnih spoznaja koje stoje u bazi koncepta (modela), otvore putevi školsko-pedagoškog prpmišljanja, unesu promjene u cilju unapređivanja njenog rada.

Nastavne teme

Školska pedagogija i njezin predmet
Teorije škole i obrazovanja
Organizacija života i rada škole
Faktori koji određuju školski život
Nastava i drugi oblici srodni nastavi
Odgojna funkcija škole
Vannastavne i vanškolske aktivnosti
Partnerski odnosi suradnje roditelja i škole
Kulturno-javna djelatnost škole u zajednici
Školski obrazovni menadžement
Nastavnik – obrazovatelj, odgajatelj, njegova uloga
Mjesto učenika u savremenoj školi

Literatura

Ajanović, Dž. i Stevanović, M.: Školska pedagogija, Prosvjetni list, Sarajevo, 1999.
Ajanović, Dž. i Stevanović, M.: Metodika vannastavnih aktivnosti, Pedagoški fakultet, Zenica, 2004.
Glasser, W.: Sva njegova djela, Educa, Zagreb, od 1995-2003.
Marsh, C.: Curriculum, Educa, Zagreb, od 1997.
Stoll Fink: Mijenjajmo naše škoole, Educa, Zagreb, od 1998.

Obaveze studenata:

Studenti se vrednuju u toku godine i samoprocjenjuju svoj rad zajedno sa nastavnikom. Student je dužan položiti kolokvij prije izlaska na ispit. Ispit se polaže pismeno i usmeno na kraju semestra.

Naziv kolegij: EDUKOMETRIJA (izborni kolegij)

Odgovorni nastavnik: prof. dr. sc. Milenko Brkić:

Cilj i zadaci kolegija

a) uvesti studente u teoriju mjerenja i vrjednovanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja

b) osposobiti studente za samostalno konstruiranje, utvrđivanje mjernih karakteristika, baždarenje

c) osposobiti studente za samostalnu primjenu mjernih instrumenata, obradu i tumačenje i objašnjavanje dobivenih rezultata

2. Sadržaj kolegija

Mjerenje u pedagogiji; Pojam i vrste; Razine mjerenja; Nominalna, ordinalna, intervalna i razmjerna razina mjerenja;

Varijable; Definiranje, dimenzioniranje, opseg, univerzalnost.

Testiranje, pojam i vrste testova; Testovi znanja, testovi sposobnosti, testovi ličnosti, ostali testovi;

Konstruiranje testa; Primjena testa; Ocjenjivanje testa; Ključ za ocjenjivanje odgovora; Bodovanje odgovora;

Mjerne karakteristike testa;

Objektivnost testa; Utvrđivanje objektivnosti pomoću linearnog koeficijenta korelacije, značajnosti razlike između dvije aritmetičke sredine i analizom varijance;

Diskriminiranost testa; Provjeravanje diskriminiranosti pomoću hi-kvadrat testa i Kolmogorov-Smirnovog testa. Pouzdanost testa; Greške mjerenja; Statističke mjere pouzdanosti; Definiranje slučajne greške; Korelacija između paralelnih testova; Standardna pogreška mjerenja; Pouzdanost po Spirman-Braunovom obrascu; Ostali obrasci pouzdanosti; Povećanje pouzdanosti produženjem testa; Tumačenje koeficijenta pouzdanosti;

Valjanost testa; Valjanost sadržaja; Kriteriji valjanosti; Koeficijent valjanosti; Koeficijent valjanosti i predviđanja; Utvrđivanje valjanosti pomoću hi-kvadrat testa; Utvrđivanje valjanosti Pirsonovim koeficijentom;

Test kao selekcijsko sredstvo; Korelacija i faktorska analiza;

Analiza i obrada stavki testa; Težina stavki; Probne verzije testa i odabiranje stavki.;

Opisivanje i tumačenje rezultata istraživanja.;

Normativni uzorak i norme; Baždarenje testa; Percentilna skala; Skale standarsdnih skorova; Skale normaliziranih standardnih skorova;

Tehnika primjene testa; Ajtem analiza; Kriterijski testovi znanja; Nizovi zadataka objektivnog tipa; Tranformacija skorova u školske ocjene;

Literatura

Andrilović Vlado: Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazpovanja, ŠK, Zgb, 1991.
Brkić Milenko: Metodologija izrade testova znanja, Jela educa, Sarajevo, 2002.
Brkić-Kundačina: Statistika u istraživanjima odgoja i obrazovanja, Jela educa, Sarajevo, 2004.
Brkić-Kundačina: Edukometrija, Jela educa, Sarajevo, 2005.
Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa, Zagreb, 1992.

Ispitne obveze:

Ispit se polaže nakon šestog semestra, pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita je eliminatoran. Uvjet za izlazak na ispit je kolokviran edukometrijski dosje koji mora sadržati najmanje 20 različitih instrumenata.

Rad studenata se vrednuje po kriteriju: uredno pohađanje nastave do10%, edukometrijski dosje do 20%, pismeni dio ispita do 40 % i usmeni dio ispita do 30%.

Naziv predmeta: PEDAGOŠKA PSIHOLOGIJA

Godina studija: III

Broj sati: 2 + 2

Odgovorni nastavnik:

CILJ NASTAVE:

Upoznavanje i razumijevanje dostignuća pedagoške psihologije i njenog značaja za odgojno – obrazovnu teoriju i praksu, osposobljavanje za samostalan i timski stručni i naučno – istraživački rad i apliciranje stečenih znanja iz oblasti pedagoške psihologije na konkretne zadatke i situacije u skolskom okruzenju.

SADRŽAJ PROGRAMA – GLAVNE TEMATSKE CJELINE

Pedagoska psihologija u sistemu naucnih disciplina; Priroda i geneza ljudskih sposobnosti; Ucenje, pamcenje i licnost; Vrednovanje odgojno-obrazovnih dostignuca.

LITERATURA:

1. Grgin, T. (1997.) Edukacijska psihologija. Jastebarsko: Naklada Slap;

2. Andrilović, V. – Čudina – Obradović, M. (1996.) Psihologija učenja i nastave. Jastebarsko: Naklada Slap;

3. Furlan, I. (1984.) Primijenjena psihologija učenja. Zagreb: Školska knjiga;

4. Zarevski, P. ( 1995.) Psihologija pamćenja i učenja. Jastebarsko: Naklada Slap

5. Andrilović, V (1991.) Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga;

OBAVEZE STUDENATA - UVJETI ZA ZAVRSNI ISPIT

1. Prisustvovanje nastavi – min 80 %,

2.Procitana literatura - koncepti, anotacije, kritičke rasprava ili osvrti - po izboru

3 Esej, prezentacija, opservacija ili projekat – grupno ili pojedinacno na

jednu od cetiri tematske cjeline iz programa - po izboru

4. Elektronski portfolio: pedagoska psihologija u skoli, porodici, internetu.

Zavrsni ispit: Pismeni (ZOT) ili usmeni – po izboru

Studenti mogu po ličnom izboru uraditi seminarski rad, a temu odabrati najkasnije do kraja V semestra

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: Metodika odgojnog rada

Odgovorni nastavnik: prof.dr.Mladen Bevanda

Cilj predmeta:

- osposobljavanje za primjenu postupaka i tehnika vođenja individualnog i grupnog odgojnog i savjetodavnog rada

- ovladavanje komunikacijskim vještinama

- uloga pedagoga-pedagoške službe u unapređivanju odgojno-obrazovnog i nastavnog rada

- problemi odgoja i obrazovanja u suvremenim uvjetima, dostignuća suvremene pedagoške znanosti, koncepti i teorije odgoja, primjena u pedagoškoj praksi

- upoznavanje s metodama, tehnikama, postupcima u odgojnom radu

- upoznavanje sa školskom pedagoškom službom.

Sadržaj:

- ciljevi i zadaci odgojnog rada, osnovna obilježja odgoja, njegova granica i moć

- odgoj kao interakcijsko-komunikacijski proces

- specifičnosti i bit savjetodavnog rada (filozofske, psihološke, pedagoške i kulturne osnove, kao i teorije i modeli savjetodavnog rada)

- oblici savjetodavnog i odgojnog rada, metode i tehnike savjetodavnog rada

- metode i sredstva odgojnog rada (disciplinske mjere, nagrađivanje, slika o sebi, problemi u ponašanju mladih, krizna stanja, kompleksne situacije, postupci jačanja ličnosti)

- klasični i suvremeni postupci odgojnog rada, teorije empatije, igranje uloga, sociodrama, psihodrama, humaniziranje odnosa, sloboda i prava učenika

- školska pedagoška služba i načini rada i djelovanja ove službe u školi

- metode i tehnike u istraživačkom radu pedagoške službe

Literatura:

- Osnove suvremene pedagogije, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1999.

- Belenger, L.: Umijeće komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.

- Mandić, P.: Savjetodavni vaspitni rad, Svjetlost, Sarajevo, 1976.

- Rakić, B.: Vaspitno djelovanje u malim grupama, Svjetlost, Sarajevo, 1967.

- Jurić, V.: Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Obveze studenata:

- ispit se polaže pismeno i usmeno. Pismeni je eliminatoran

- iz popisa šire literature studenti su dužni pročitati pet knjiga i dva članka-rasprave i o tome napisati koncept

- studenti su dužni obaviti i dvotjednu praksu i dostaviti izvješće o tome

- na satovima vježbi i seminara studenti će pojedinačno i grupno uvježbavati igranje uloga, ovladavanje komunikacijskim vještinama u odgojnom i savjetodavnom radu, zatim ovladavanje postupcima i tehnikama prikupljanja podataka upotrebom metoda, tehnika i postupaka istraživanja u odgojnom radu.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: ANDRAGOGIJA

Odgovorni nastavnik: Doc. Dr. Mirjana Mavrak

Cilj predmeta: Upoznavanje i proučavanje znanstvenih spoznaja i dostignuća u oblasti obrazovanja odraslih. Poticanje interesovanja za andragoške probleme i stjecanje vještine organiziranja, pripremanja i realiziranja edukacijskih aktivnosti u kojima učestvuju odrasli. Nakon natave tokom dva semestra polaznici bi trebli biti osposobljeni za razumijevanje značaja obrazovanja odraslih na osobnoj i društvenoj razini, za komparaciju pedagogije, andragogije i ostalih edukacijskih znanosti koje se bave obrazovanjem različitih obrazovnih grupa, te za kritički pristup andragoškim teorijskim i praktičnim problemima. Program predmeta pruža uvid u rad andragoških institucija u BiH i svijetu, osnažuje vještinu prepoznavanja i upotrebe tradicionalnih i netradicionalnih metoda u obrazovanju odraslih, te daje smjernice za samoposmatranje i samoevaluaciju polaznika u jednom andragoškom ciklusu kakav je sveučilišna nastava.

Sadržaj: Obrazovanje odraslih u suvremenom društvenom kontekstu, obrazovne potrebe odraslih u koncepciji teorije o ljudskim potrebama, specifičnosti učenja odraslog čovjeka, didaktičko-metodičke specifičnosti edukacije odraslih, osnovna područja obrazovanja odraslih, suvremeni sistemi obrazovanja odraslih, andragogija kao znanost.

Literatura:

Despotović M., Znanje i kritičko mišljenje u odraslom dobu, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Beogad, 1997.
Despotović M., Igra potreba - andragoške varijacije , Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Beograd, 2000.
Grupa autora, Andragogija, Školska knjiga, Zagreb, 1985.
Klapan, A., & Matijević, M. (ed.), Obrazovanje odraslih - ključ za 21 stoljeće", Zbornik radova 2. međunarodne konferencije u Šibeniku, Hrvatsko adnragoško društvo, 2004.
Kulić R. i Despotović M., Uvod u andragogiju, Dom štampe, Zenica, 2005.
Muller W. & Wiegmann S., Netradicionalne metode u obrazovanju odraslih, Hrvatska zajednica pučkih otvorenih sveučilišta, Zagreb, 2000.

Ispitne obaveze:

- Tokom zimskog i ljetnjeg semestra studenti biraju i u dogovoru sa nastavnikom pripremaju andragoške teme za koje su zainteresirani - ovaj dio ispita pripada redovnom nastavnom procesu u kome se angažman polaznika vrednuje u dužem vremenskom periodu (vježba u esejističkom izražavanju, strukturiranju pisanog teksta i usmenog izlaganja, andragoški rad kao komunikacijska vještina, uvažavanje principa andragoškog rada: dobrovoljnost, interakcija i komunikacija, sloboda i odgovornost).

- Završni ispit - pismeni u vidu testa znanja i usmeni u formi razgovora na zadane teme temeljene na pročitanoj literaturi i praćenju programskih cjelina tokom godine

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Nastavni predmet: Metodika nastavnog rada

Predmetni nastavnik: Prof.dr. Hašim Muminović

Cilj predmeta: Cilj nastavnog područja jeste upoznavanje i osposobljavanje studenta sa savremenim teorijskim i praktičnim problemima metodika nastavnog rada osnovne škole te drugih razvijenijih metodika u školskom sistemu. Studenti će se osposobiti za prepoznavanje, analiziranje i kreiranje najsavremenijih koncepcija nastave. Proučavanjem metodičkih izvora, izradom sopstvenih programa za efikasnije učenje spoznaće sljedeće:

- specifičnost procesa učenja i poučavanja unutar različitih predmeta,

- specifičnost metoda i tehnika nastavnog rada,

- mogućnosti efikasnijeg učenja unutar različitih područja,

- različiti pristupi u organizaciji sadržaja i učenika,

- različiti postupci i tehnike praćenja i valorizacije,

- različite odgojne i obrazovne domete pojedinih područja,

- puteve praćenja i proučavanja novih izvora koji tek dolaze.

Sadržaj predmeta:

1. NAUČNA I STRUČNA PODRUČJA METODIKE

2 METODIKE RAZREDNE NASTAVE

3. METODIKE JEZIČKIH PODRUČJA NASTAVE

4. METODIKE PRIRODNO- MARTEMATČKIH PODRUČJA NASTAVE

5. METODIKE DRUŠTVENIH PODRUČJA NASTAVE

6. METODIKE UMJETNIČKIH PODRUČJA NASTAVE

7. METODIKE TEHNIČKIH PODRUČJA NASTAVE

8. SPECIFIČNOSTI UČENJA I POUČAVANJA U POJEDINIM NASTAVNIM

PODRUČJIMA

9. KONCEPCIJE I STRATEGIJE EFIKASNIJEG UČENJA I POUČAVANJA

U POJEDINIM NASTAVNIM PODRUČJIMA

Literatura:

1. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u učenju. - Educa, Zagreb.

2 Muminović, H.: (2000) Mogućnosti efikasnijeg učenja u nastavi,Sarajevo.

3.Pranjić,M.: (1997) Metodika vjeronaučne nastave.-Katehetički solezijanski centar, Zagreb.

4. Terhart, E.: (2001) Metode poučavanja i učenja, - Educa, Zagreb.

5. xxx (1986) Metodike u sustavu znanosti i obrazovanja, - "Školske novine",

Zagreb.

Ispitne obaveze:

Evaluacija rada studenata će se obavljati permanentno pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita je eliminatoran. Ocjenjivaće se različiti pismeni zadaci koji prate program putem testov, eseja, projekata, prikaza knjiga ... i usmene aktivnosti (predavanja studenata, prezentacije, učešće u raspravama i sl.).Prisustvo studenata je obavezno (najmanje 80%).

IZBORNI KOLEGIJ

Naziv predmeta: UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE ŠKOLOM

Odgovorni nastavnik: Prof. dr. Mujo Slatina

E – mail: slatinam@bih.net.ba

Cilj nastave

Cilj nastave ovog predmeta je sticanje temeljnih znanja koja su potrebna menadžerima u institucijama obrazovanja na svim organizacijskim razinama kao i vježbanje i razvoj menadžerskih sposobnosti i umijeća kako bi se trasirao put ka kvalitetnoj školi. StudENtima će olakšati razumijevanje menadžmenta kao procesa usklađivanja upravljanja ljudima i poslovima i omogućiti da prakticiraju bazične/tvrde i medijativne/mehke funkcije menadžmenta u obrazovanju kako bi ovladali praktičnim menadžerskim principima upravljanja i organizacionim promjenama u odgoju/obrazovanju.

Programski sadržaj

Funkcije i uloge menadžera u obrazovanju; Bazične (planiranje, odlučivanje, organiziranje i kontroliranje) i medijativne (komuniciranje, motiviranje, savjetovanje i vođenje) funkcije menadžmenta u obrazovanju; Menadžerski posao školskog direktora viđen kroz uloge; Ciljevi školskog menadžmenta; Timski rad; Upravljanje radnom uspješnošću; Umijeća vođenja sastanaka; Upravllanje konfliktima u školi; Kako postupati s ljudima koji postižu slabe rezultate; Kako postupati s ljudima negativnog ponašanja; Profesionalna orijentacija, selekcija i upravljanje karijerom; Privrženost radnoj organizaciji.

Literatura

1. Bahtijarević – Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb, »Golden marketing« (odabrana poglavlja – samoizbor studenata).

2. Silov, M. (ur.) (2001). Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. Zagreb, Persona.

3. Everard, K.B. i Morris, G. (1990) Effective School Management, London, Paul Cham-pan Publishing Ltd.

4. Senge, P. M. (2001). Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije. Zagreb, Mozaik knjiga

5. Velikonja, M. (ur.) (1995). Menedžment v vzgoji in izobraževanju. Ljubljana, Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Obaveze studenta

Nastava će se izvoditi u obliku konsultativnog i mentorskog vođenja, interaktivnog rada (samostalni zadaci upućeni na korištenje Interneta) i izrada istraživačkog i/ili esejskog rada (obima između 5000 - 7000 riječi) i usmenog prezentiranja rezultata do kojih se došlo. Studenti su obvezni analizirati djela iz navedene literature i sačiniti izvode u vidu anotacija, rezimea, sažetaka ili kritičkih opservacija. Po vlastitom izboru analizirati 3 rada iz časopisa (jedan iz stranih časopisa ili sa internet izvora). U procesu nastave prezentirati jedan od pročitanih tekstova. U toku semestra kontinuirano se prati rad i napredovanje studenata kroz pismene i usmene oblike praćenja, evidentiranja, provjeravanja i ispitivanja. Samostalne aktivnosti se boduju. U toku prvog i drugog semestra student može sakupiti odgovarajući broj bodova koji se uzimaju u obzir pri donošenju konačne ocjene.

U toku godine, na satima predavanja i vježbi, studenti se upoznaju s novo-pojavljenim naslovima koji su značajni za predmet Upravljanje i rukovođenje školom.

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Naziv predmeta: PEDAGOGIJA - OPĆI KURS

Odgovorni nastavnik: Doc. dr. Mirjana Mavrak

Cilj predmeta: Uvećati znanje iz pedagogije sa osnovama psihologije kao bitnih znanstvenih odrednica rada sa odgajanicima. Propitati značaj psiho-pedagoških teorijskih spoznaja na osobnoj i socijalnoj razini. Vježbati razumijevanje odgojnih problema u socijalnom kontekstu. Nakon dva semestra polaznici bi trebali biti osposobljeni za samostalno traganje i propitivanje odgojno-obrazovnih tema značajnih za budući nastavnički poziv, uvježbani za ulogu "refleksivnog praktičara" i sposobni za samoevaluaciju osobne sposobnosti za komunikaciju i suradnju unutar i izvan školske sredine. Tokom relizacije nastave podcrtati vezu između znanosti, umjetnosti, tehnike i odgojnog rada, te poticati kod kandidata samoinicijativnost i invenciju kroz samostalni odabir zanimljivih pedagoških tema povezanih sa historijom, filozofijom, psihologijom, jezikom i književnošću, koji predstavljaju matični studij polaznika.

Sadržaj: Zašto pedagogija, paralele između odgoja i umjetnosti, osnovni pedagoški pojmovi, suvremeni kontekst razumijevanja djetinjstva i mladosti, tri aspekta odgojne djelatnosti (kratki historijski pregled razvoja školstva i pedagogije), ja-nastavnik, medjuljudski odnos kao temelj odgojnog procesa, socijalna percepcija i nastavnikova uloga, emocionalni stavovi i rad u razredu, interakcija i komunikacija u odgoju i radu u razredu, nastavnik kao razrednik / nastavnik kao odgajatelj, obiteljski odgoj kao "nastavnička" tema, partnerski odnos nastavnik-roditelj, crtež, bajka i film kao sredstva u odgojnom radu, osvrt na ideju inkluzije i inkluzivnog odjeljenja

Literatura: (do pet glavnih bibliografskih jedinica)

1. Udžbenik, po izboru:

a. Bratanić, M.,"Mikropedagogija", Školska knjiga, Zagreb, 1993.

b. Gudjons, H., "Pedagogija - temeljna znanja", educa, Zagreb, 1994.

c. Vukasović, A., "Pedagogija", Školska knjiga, Zagreb, 1993.

2. Glasser, Kvalitetna škola,Educa, 1993.

3. Glasser, Nastavnik u kvalitetnoj školi, Educa, 1993.

4. Juul, J. Vaše kompetentno dijete, Educa, 1995.

5. Pašalić- Kreso, A., Koordinate obiteljskog odgoja, Jež, Sarajevo, 2004.

6. Slatina, Nastavni metod, Filozofski fakultet, Sarajevo, 1998.

Ispitne obaveze:

· Tokom zimskog i ljetnjeg semestra polaznici su obavezni odabrati tri relevantne pedagoške teme bliske osobnom interesu, koje mogu (ali ne moraju) biti vezane uz osnovni studij polaznika. Ove tri teme temeljene su na konsultiranju odgovarajuće literature, a polaznici ih obrazlažu u formi kratkih eseja koje su obavezni predati na uvid nastavniku najkasnije sredinom ljetnjeg semestra. Ovi eseji predstavljaju jedan vid ispitne kominikacije koji pojedini kandidati preferiraju.

· Završni ispit organizira se u pismenoj formi testa temeljenog na informacijama iz odabranog udžbenika i sa predavanja. Ovo je drugi vid komunikacije koji pojedini kandidati preferiraju.

· Konačna ocjena izvodi se kao srednja ocjena iz prethodna dva ispitna koraka: eseji + test. U slučaju da polaznik nije zadovoljan rezultatom, komunikacija se nastavlja u usmenoj formi ispita.

Napomena: Ovakav način rada na općem kursu iz pedagogije predlaže se iz najmanje dva razloga:

1. nastavnik olakšava i sebi i polaznicima ispitnu komunikaciju i vrednovanje čineći ih objektivnijim

2. polaznik ima veću mogućnost izbora i kontrole u ispitnoj situaciji, te veću mogućnost da svoje bavljenje pedagoškim temama veže za matični studij koji je odabrao